Zašto se vanjska jedinica klime zimi ledi i kad led nije normalan

Kad klima grije, na vanjskoj jedinici se skoro svaki zimski dan nahvata inje. To je normalno, i klima ga sama otapa nekoliko puta dnevno. Ono što većinu iznenadi je kada ga ima najviše: ne na −15°C, nego oko nule, kad je vlažno i maglovito. Evo zašto vanjska jedinica ledi, šta radi kad odmrzava, zašto neke klime s tim izlaze na kraj bolje od drugih i kad led znači da nešto ne valja.

Zašto se vanjska jedinica uopće ledi

Zimi klima radi obrnuto nego ljeti. Vanjska jedinica uzima toplotu iz vanjskog zraka i prenosi je u sobu. Da bi to mogla, njen izmjenjivač (rebra od aluminijskih lamela iza ventilatora) mora biti hladniji od zraka koji kroz njega prolazi, obično za nekoliko stepeni.

Zato je izmjenjivač ispod nule i kad je vani nekoliko stepeni iznad nule. Vlaga iz zraka se na njemu ne skuplja kao rosa, nego se odmah hvata kao inje, isto kao na zidovima zamrzivača. Inje se gomila između lamela, kroz izmjenjivač prolazi sve manje zraka, a klima grije sve slabije. Prije nego što to postane problem, uređaj ga mora otopiti.

Najviše leda je oko nule, ne na velikom minusu

Koliko leda nastane, zavisi najviše od toga koliko vode ima u zraku. Topliji zrak može nositi više vlage, a hladan vrlo malo:

Vanjski zrak, zasićen vlagom	Vode u 1 m³ zraka
+5°C	oko 6,8 g
0°C	oko 4,8 g
−5°C	oko 3,2 g
−10°C	oko 2,1 g
−15°C	oko 1,4 g
−20°C	oko 0,9 g

Vanjska jedinica kroz izmjenjivač protjera više od hiljadu kubnih metara zraka na sat. Na +2°C u magli to je mnogo vode koja se lijepi za lamele. Na −15°C zrak je suh, pa se inje hvata sporije, iako je hladnije.

Zato su za vanjsku jedinicu najteži dani između otprilike −5 i +5°C, uz visoku vlažnost: magla, susnježica, mokar snijeg, vlažne noći u kotlinama i uz rijeke. A takvih dana kod nas zimi ima mnogo. Na velikom minusu klima ima drugih briga (manje snage za grijanje), ali odmrzava rjeđe.

Šta se dešava kad klima odmrzava („defrost”)

Kad senzori procijene da je inja dovoljno, klima na nekoliko minuta okrene smjer rada: topao freon iz kompresora pošalje u vanjsku jedinicu da otopi inje. Taj postupak se zove odmrzavanje, a kod nas se ustalio i engleski izraz „defrost”. Za to vrijeme:

• unutrašnja jedinica prestane puhati, da Vam u sobu ne puše hladan zrak. Kod većine klima se na ekranu ništa ne pokaže: lopatica se zatvori ili podigne, a klima prestane puhati ili tek slabo puše hladnjikav zrak. Rijetki modeli pokažu oznaku, npr. Midea All Easy Pro prema uputstvu na ekranu ispiše „dF”;
• vanjski ventilator stane, a kompresor radi;
• iz vanjske jedinice izlazi para, a ispod nje curi voda. To je otopljeno inje, ne dim i ne curenje freona;
• na početku i na kraju se čuje kratko šištanje ili „klik”, kad ventil prebacuje smjer.

Odmrzavanje obično traje nekoliko minuta, najčešće do desetak, zavisno od vremena i modela. Poslije toga unutrašnja jedinica još kratko čeka da se ugrije, pa tek onda nastavi puhati, opet da ne puše hladno. U vlažnim danima oko nule klima zna odmrzavati svakih četrdesetak minuta. Na suhom minusu mnogo rjeđe.

Ne gasite klimu usred odmrzavanja misleći da je stala. Prekinuto odmrzavanje ostavi dio leda na izmjenjivaču, pa sljedeći put ima još više posla.

Zašto neke klime bolje izlaze na kraj s ledom

Sve klime koje griju moraju odmrzavati. Razlika je u tome koliko često, koliko dugo i koliko čisto to urade. Bez previše tehnike, evo šta je presudno:

1. Veličina vanjskog izmjenjivača. Veći izmjenjivač uzima istu količinu toplote s veće površine, pa ne mora biti toliko hladan. Topliji izmjenjivač sporije hvata inje, a klima rjeđe odmrzava. Zato je kod dobrih klima za grijanje vanjska jedinica često veća i teža nego kod jeftinijih iste snage. Proizvođači veličinu izmjenjivača ne pišu u specifikacijama, ali težina i dimenzije vanjske jedinice su dobar trag, i to je jedan od podataka koje i mi gledamo kad preporučujemo klimu za zimu.

2. Pamet upravljanja. Starije i jednostavnije klime odmrzavaju „po satu”: poslije određenog vremena rada, bez obzira ima li inja. Bolje klime prate temperaturu izmjenjivača i vanjskog zraka i odmrzavaju kad je potrebno, a prestanu čim je izmjenjivač čist. Tako nema nepotrebnih prekida grijanja na suhom minusu, a ni leda koji ostane jer je odmrzavanje prerano prekinuto.

3. Inverter kompresor. Inverter može tokom odmrzavanja raditi punom brzinom i poslati više toplog freona u vanjsku jedinicu, pa led brže nestane i soba se kraće hladi. Kad grije, isti kompresor može smanjiti brzinu, pa je izmjenjivač manje hladan i sporije ledi.

4. Elektronski ekspanzioni ventil (EEV) ili kapilara. Ovaj dio određuje koliko freona prolazi kroz izmjenjivač. Kapilara je tanka cijev stalnog otvora, podešena za nazivne uslove. EEV je ventil kojim upravlja elektronika: tokom grijanja drži izmjenjivač na pravoj temperaturi, a tokom odmrzavanja se može otvoriti da topao freon brže prođe. Ispitivanja pokazuju da upravljanje EEV-om čini odmrzavanje efikasnijim, ali koliko to znači kod konkretnog modela, proizvođači ne objavljuju. EEV je prednost, ali ne i garancija.

5. Kuda ide voda. Otopljeno inje mora brzo oteći s lamela i iz tavice na dnu kućišta. Ako ostane, na minusu se ponovo smrzne, pa svako sljedeće odmrzavanje ima više posla i led raste odozdo prema izmjenjivaču i ventilatoru. Zato klime za hladnije krajeve imaju grijač tavice: mali električni grijač na dnu vanjske jedinice koji drži odvod otvorenim.

Kad led nije normalan

Inje koje se pojavi i nestane poslije odmrzavanja je normalno. Problem nastaje kad otopljena voda nema kuda oteći.

Zimi nas najčešće zovu zbog istog lanca: zaledi se odvod na dnu vanjske jedinice, voda traži drugi put i kaplje kroz više otvora ispod jedinice, tamo se smrzava, a led raste iz tavice prema izmjenjivaču. Klima onda sve češće ide u „defrost”, a sve slabije grije.

Pozovite servis ako primijetite:

• led koji ostaje i poslije odmrzavanja, ili ga je iz dana u dan sve više;
• led samo na jednom dijelu izmjenjivača, npr. na donjim redovima ili oko cijevi;
• led na lopaticama ventilatora ili ventilator koji struže i lupa;
• klima odmrzava vrlo često, a slabo grije;
• debelu ledenu ploču ispod jedinice ili led koji raste iz tavice;
• grešku na ekranu unutrašnje jedinice.

Uzrok može biti jednostavan, npr. zaleđen ili začepljen odvod, prljav izmjenjivač ili voda s krova koja kaplje po jedinici. Može biti i kvar: manjak freona, neispravan senzor ili ventil. To treba pogledati serviser.

Šta možete uraditi Vi

• Pustite klimu da sama odmrzava i ne gasite je usred ciklusa.
• Ne razbijajte led ni oštrim predmetima ni udaranjem po kućištu. Lamele su tanke i lako se zgnječe, a probijena cijev znači gubitak freona.
• Ako je vanjska jedinica zatrpana snijegom, ugasite klimu i očistite snijeg rukom ili mekom četkom, i to samo ako jedinici možete sigurno prići.
• Ne polijevajte led vodom, ni toplom. Ostaci vode se na minusu odmah zalede, pa leda bude još više. Led koji ne nestaje je posao za servis.
• Pazite kuda otiče voda. Ispod vanjske jedinice zimi nastaje led, pa to ne smije biti staza, stepenice ni ulaz.
• Čistite filtere unutrašnje jedinice. Klima sa začepljenim filterima teže grije i duže radi punom snagom.

Montaža koja smanjuje probleme s ledom

Dobar dio problema s ledom riješi se pri montaži:

• vanjska jedinica podignuta iznad visine snijega, na nosačima ili postolju, da je snijeg ne zatrpa i da voda ima kuda oteći;
• ne ispod oluka ni ivice krova s koje kaplje voda ili pada snijeg;
• po mogućnosti zaklonjena od jakog vjetra, ali s dovoljno prostora oko sebe, da ne usisava zrak koji je sama ohladila;
• odvod iz tavice slobodan. Gdje je moguće, voda iz vanjske jedinice kaplje slobodno, bez crijeva, na mjesto gdje led ne smeta. Gdje crijevo mora ići, npr. iznad prolaza ili terase, treba ga izolovati i staviti veći promjer od uobičajenih 16 mm, da se voda u njemu ne zaledi i ne začepi odvod.

Na šta gledati kad birate klimu za grijanje

Ako će klima grijati veći dio zime, a posebno u vlažnim kotlinama i uz rijeke, gledajte:

• grijač tavice vanjske jedinice;
• EEV i dobro upravljanje odmrzavanjem;
• veću i težu vanjsku jedinicu za istu snagu;
• dovoljnu snagu. Premala klima zimi stalno radi punom snagom, izmjenjivač joj je hladniji i češće odmrzava.

Grijač tavice prema specifikacijama proizvođača imaju, između ostalih, Haier Pearl Premium 3,6 kW, Midea All Easy Pro 3,5 kW, Midea Breezeless E+ 3,6 kW, Tesla Advance 3,5 kW i AUX Polar 3,5 kW. Koliko snage treba Vašem prostoru, pisali smo u vodiču po kvadraturi, a kako klima grije na minusu, u članku Može li klima grijati cijelu zimu?

Na Vašoj vanjskoj jedinici je led koji ne nestaje? Servis je po dogovoru: nazovite 061 109 941 ili pošaljite upit. Ako tek birate klimu za grijanje, modele pogledajte u prodavnici.